Opravdano je i primjereno da upravo u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera ili da kažnjava naše političke stranke, kazala je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović na konferenciji “Obnovljeni fokus na mir i prosperitet na Balkanu” koju je organizovao američki kongresmen Michael Turner.
Govor Željke Cvijanović prenosimo u nastavku:
Gospodine predsjedniče, uvaženi članovi Parlamentarne skupštine NATO-a, poštovane kolege šefovi država, cijenjeni gosti,
Sa dubokim uvažavanjem – i osjećajem odgovornosti – obraćam vam se ovdje u Dejtonu, gradu u kom je promijenjena naša istorija.
Prije trideset godina, Dejtonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za BiH koji je odražavao stvarnost našeg društva. Dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države.
Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu.
Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera.
Tačno je da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države. Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta.
Opravdano je i primjereno da upravo ovdje, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke.
Sve navedeno činio je Christian Schmidt, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije.
Najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem. Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili predsjednik Tramp, potpredsjednik Vens, sekretar Rubio, i prije samo dva dana zamjenik državnog sekretara Landau. Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trampa.
Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći da spasimo demokratiju u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom.
Јa dolazim iz Republike Srpske, i želim jasno da naglasim: mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo.
Јedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je parafiran Dejtonski sporazum, državni praznik u Republici Srpskoj, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.
Govor je održao i Željko Komšić, član Predsjedništva BiH povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Daytonu, u Nacionalnom muzeju Ratnog zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država
-Vodeći računa o svojoj poziciji i utvrđenim ciljevima vanjske politike moje zemlje, ja mogu govoriti samo o BiH i onome što su ustavne i zakonske obaveze mene kao člana Predsjedništva BiH bez komentarisanja stanja i ciljeva u drugim zemljama regije, kazao je Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, za govornicom u Daytonu.
-Ako dozvolite, isti takav odnos očekujem i od drugih učesnika ovog skupa prema BiH.
Mislim da zaslužuje da se napomene da se danas nalazimo na mjestu koje je istorijski vezano za BiH.
Još jednom želim uputiti izraze zahvalnosti našim domaćinima kao i narodu i vladi US za sav angažman vezan za BiH još od 1995. pa sve do današnjeg dana!
BiH je zemlja koja zna da cijeni značaj mira. Velika većina ljudi u BiH će učiniti sve da taj mir bude očuvan i da buduće generacije Bosanaca i Hercegovaca nikada ne spoznaju užase kojima je bila izložena i moja generacija.
Čini mi se da smo mi u BiH jako dobro svjesni da se “vrata pakla lako otvaraju a jako teško, ponekad i nemoguće, zatvaraju”.
Sa druge strane mir, stabilna država i stabilno društvo nisu zauvijek dati.
To su stvari na kojima treba svakodnevno raditi, boriti se za njih i čuvati ih.
U tom kontekstu treba posmatrati i DPA. Sigurno je kako DPA možemo smatrati osnovom mira i stabilnosti u BiH a indirektno i u cijeloj regiji.
Sa distance od 30 godina mislim da možemo ispravno ocijeniti pozitivne domete DPA.
Ali isto tako imamo pravo postaviti sebi pitanje da li je došlo vrijeme da se krene dalje.
Znam da je to teško pitanje puno dilema. Ali zbog budućnosti ga moramo sebi postaviti i pokušati naći iskren i za budućnost koristan odgovor.
Da li je ustavni okvir dat u DPA dovoljan da zemlja ide naprijed.
Da ne bi bilo sumnje, ja pod ovim ne mislim na otvaranje pitanja oko administrativnog uređenja zemlje, jer znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor.
Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava a sa njim usko povezano je i pitanje vladavine prava.
Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strazburu, da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na idedntiteskim pitanjama i krši ljudska prava svojih ljudi.
Prihvatljiv odgovor na pitanje zašto je to tako, ne postoji. Prosta i logična istina jeste da ispravljanje te nepravde prema svojim građanima sigurno neće uništiti niti razoriti Daytonski ustav i ustavnu i administrativnu strukturu BiH kako je regulisano DPA.
Iz tog razloga i naglašavam potrebu da se hitno radi na ispravljanju te nepravde prema građanima BiH, jer to conditio sine qua non daljeg progresa BiH.
Bojim se da bez rješavanja tog pitanja ostajemo trajno okrenuti prošlosti i različitim tumačenjima iste, bez snage i kapaciteta da tu prošlost ostavimo iza sebe i okrenemo se budućnosti.
Poštujući ograničeno vrijeme izlaganja na ovoj sesiji, ovdje ću se zaustaviti i još jednom zahvaliti organizatorima na pozivu i mogućnosti da danas boravimo i razgovaramo na mjestu od velike važnosti za BiH, kazao je Komšić.
Mi želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama.
Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito – putem amandmana i uz saglasnost svih strana.
Takođe, vjerujemo u strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada je riječ o investicijama u energetski sektor, kao i o eksploataciji kritičnih minerala, na temeljima transparentnosti i ustavnosti.
Na kraju, želim da naglasim: mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.
Na ovu godišnjicu, obnovimo ono što Dejton zaista znači: saglasnost, ustavnost i saradnju među jednakima. Vratimo se osnovama – da narednih trideset godina bude boljih od prethodnih trideset. Zahvaljujem, rekla je Cvijanović.
Domovinabih
